Na gotovo svakom internet forumu često se raspravlja o jezičkim nedoumicama i greškama, gdje se detaljno razmatraju gramatičke i pravopisne zavrzlame, a ponekad nisu sigurni ni sami profesori jezika. Iako se čini da je jezik stručna i jasna nauka, postoje brojni detalji u svakodnevnoj upotrebi koji mogu stvoriti zbrku. Ponekad samo jedna greška može biti dovoljna da nastavnik odmah stavi jedinicu, pa smo sastavili listu 10 najčešćih katastrofalnih grešaka koje đaci, ali i odrasli, svakodnevno prave. Ove greške nisu samo nedostatak poznavanja pravopisnih pravila, već mogu ostaviti i loš utisak na druge.
1. Negacija uz glagole se piše odvojeno
Jedna od najčešćih grešaka je upotreba sastavljenih oblika kao što su „neznam“, „neželim“, „nemogu“. Ove riječi su nepravilne, a pravilno je pisati odvojeno: „ne znam“, „ne želim“, „ne mogu“. Iako postoje izuzeci kao što su „neću“ i „nemoj“, koji se pišu sastavljeno, mnogi još uvijek prave greške u ovoj oblasti.
2. Negacija uz pridjeve piše se sastavljeno
Pravilno je pisati „nesrećan“, „neumoran“ i „nezadovoljan“, dok su oblici poput „ne srećan“, „ne umoran“ ili „ne zadovoljan“ nepravilni. Ove greške često nastaju jer ljudi misle da je negacija uz pridev uvijek odvojena, ali pravilo nalaže sastavno pisanje.
3. Upotreba prezentnog oblika glagola „biti“
Mnogi prave grešku u konjugaciji glagola „biti“ u prezentu, pišući „ja bih“, „ti bi“, „on/ona bi“, a pravilno je: „ja bih“, „ti bi“, „on/ona bi“, „mi bismo“, „vi biste“, „oni bi“. Sve ostale varijante su nepravilne i često se javljaju u govoru i pisanju..
4. Kada se „li“ odvaja
Takođe, treba obratiti pažnju na razdvajanje „li“ u pitanjima, pa je ispravno pisati „da li“, „je li“. Česta greška je spajanje ovih riječi u jedno, što nije pravilno prema gramatičkim pravilima.
5.Jednina od riječi poput čitaoci, branioci, primaoci
Pogrešno je koristiti oblike kao što su „čitaoc“ i „branioc“ u jednini. Pravilno je reći „čitalac“, „branilac“ i „primalac“. Ovo je greška koja se često javlja zbog nesvjesne sklonosti da se koristi oblik koji zvuči bolje u svakodnevnoj komunikaciji.
6. Hvaliti i faliti
„Faliti“ znači da vam nešto nedostaje, dok „hvaliti“ označava laskanje ili pohvalu. Greška se često javlja kada ljudi zamijene ove pojmove u kontekstu. Na primjer, reći „fali mi nešto“ je pravilno, dok „hvaliti“ koristimo kada želimo reći nešto pohvalno o nečijem postupku.
7.Hoćemo ili nećete?
Upotreba glagola „hoćemo“ i „nećete“ zajedno je pogrešna. Ispravno je reći „hoćemo“ kada se koristi u prvoj osobi množine, a „nećete“ u drugoj osobi množine. Važno je paziti na pravilnu upotrebu ove kombinacije.
8.Slovo J – da ili ne?
Greške se često javljaju kada je u pitanju upotreba slova „j“. U prošlim vremenima ne koristi se slovo „j“ (učio, radio, bio), dok se u prisvojnoj zamjenici koristi pravilno – „moje“, „tvoje“. Ovo je često zbunjujuće za one koji nisu potpuno sigurni u pravopis.
9. Glasovne promjene
Ponekad se javljaju greške u glasovnim promenama kao što su pisanje „podpaliti“ umjesto „potpaliti“, „svjecki“ umjesto „svjetski“ ili „srbski“ umjesto „srpski“. Ovo su ozbiljne greške koje se često javljaju zbog nesvesnog prilagođavanja jezika.
10. Superlativ je uvijek jedna riječ
Greška koja je česta u svakodnevnoj komunikaciji jeste upotreba superlativa u više riječi. Na primjer, ispravno je reći „najbolji“, „najjači“, „najslabiji“, a nepravilno je reći „naj bolji“, „naj jači“ ili „naj slabiji“. Upotreba više riječi umjesto jedne može izazvati zabunu i ostaviti loš utisak.
Ove greške mogu izgledati sitne, ali su često razlog zašto mnogi učenici i odrasli dobijaju jedinicu na testovima, pa čak i zbog kojih se osjećaju neugodno u svakodnevnoj komunikaciji. Biti svestan ovih pravopisnih pravila može značajno poboljšati vašu jezičku preciznost i ostaviti bolji utisak na druge.
