Situacija u Bosni i Hercegovini je u najozbiljnijoj krizi od završetka sukoba, a pogoršava je intervencija visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, rekao je stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vasily Nebenzya.
Nebenzya je istakao da se “Schmidt, uz podršku Zapada, miješa u suverene poslove BiH, ograničavajući aktivnosti političara Republike Srpske, uključujući i legitimno izabrane lidere”.
“Ovo izaziva eskalaciju, uključujući i incident od 23. aprila sa pokušajem uručenja sudskog poziva predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, naveo je Nebenzya na Telegramu.
On je dodao da želja vanjskih aktera da promijene decentralizovani model predviđen Dejtonskim sporazumom izaziva otpor među tri konstitutivna naroda.
“Umjesto dijaloga – pritisak”, ocijenio je Nebenzya.
Sud Bosne i Hercegovine je za Dodikom raspisao centralnu potjernicu zbog krivičnog djela – napad na ustavni poredak BiH. Dodik je do sada izbjegao hapšenje, iako 16 policijskih agencija u zemlji ima ovlasti da ga uhapsi.
Raspisivanju potjernica su prethodile secesionističke odluke i zakoni vlasti entiteta Republika Srpska, predvođene Dodikom i njegovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kojima se urušavaju državne pravosudne i policijske institucije države Bosne i Hercegovine.
Usvajanje neustavnih zakona kulminiralo je nakon što je Dodik prvostepeno krajem februara osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Christian Schmidt preuzeo je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u augustu 2021. godine. Schmidta od početka u BiH ne priznaju politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska i smatraju ga “nelegitimnim”, jer su se njegovom imenovanju usprotivile Rusija i Kina.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir – Dejtonskim mirovnim sporazumom, iz 1995. godine.
Na raspolaganju ima “Bonska ovlaštenja” kojima mu je omogućeno donošenje amandmana na ustave entiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, mijenjanje i donošenje zakona, smjenjivanje izabranih funkcionera i državnih službenika. Pored toga, ima mogućnost i da im zabrani učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 10. maja da je tokom protekla dva dana u Rusiji imao četiri susreta sa predsjednikom Vladimirom Putinom, te da će tražiti “neku vrstu sigurnosne podrške”.
Dodik je rekao kako mu je Putin po rastanku rekao kako “ostaju u kontaktu po svim pitanjima zajedničkih dogovora”, te da je “za sve ono što su pričali o zajedničkim aktivnostima, Putin rekao: “Mi ćemo to završiti”.
“Ono što želimo da u narednom periodu ponudimo i zahtijevamo od Rusije jeste jedan spektar pitanja koja se mogu označiti da su neka vrsta sigurnosne podrške, da ne kažem garancije Rusije za našu političku i teritorijalnu poziciju, a to izvlačimo prije svega iz činjenice da je Rusija garant Dejtonskog sporazuma”, izjavio je Dodik medijima iz Republike Srpske u Moskvi.
On je u intervjuu za Radio-televiziju RS-a (RTRS), agenciju Srna i Alternativnu televiziju (ATV) istakao da Rusija nesumnjivo stoji na poziciji tog sporazuma ali ne i drugi, poput Francuske, koja čini sve da ga degradira, objavio je RSE.
