Zategnuti ili opustiti čvor – tako bi se ukratko mogla opisati vjerovatno najveća dilema s kojom se suočila Srpska napredna stranka (SNS) otkako je došla na vlast. Studentski zahtjev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora stavio je režim pred najteži test dosad, a 15. maj se spominje kao ključni datum.
Naime, taj datum predstavlja rok i za studente da predstave svoju izbornu listu, ali i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da raspiše izbore kako bi oni mogli biti održani najkasnije krajem juna ili početkom jula. Ipak, na osnovu trenutne situacije može se zaključiti da će studenti vjerovatno morati preći na tzv. „Plan B“ – odnosno radikalizaciju protesta, na šta već upozoravaju i lideri opozicije koji su podržali studentske zahtjeve.
Studenti su još prošle sedmice najavili da će do 15. maja objaviti vlastitu, nestranačku listu. Nije još poznato ko će se tačno naći na toj listi, ali se zna da tu neće biti klasičnih opozicionara, a ni samih studenata. Riječ je o nezavisnim ličnostima iz različitih društvenih sfera.
Ulaskom u šesti mjesec blokade fakulteta, budućnost visokog obrazovanja u Srbiji sve je dalje od izvjesnosti. Kraj se tek nazire, a mnogo toga ostaje nejasno. Redakcija Nove kontaktirala je više fakulteta, ali su iz njih poručili da se „još ništa konkretno ne zna“ i da će listu kandidata objaviti uskoro.
Mnogo toga, ipak, zavisi od režima Aleksandra Vučića. Ukoliko ne donese odluku o izborima, studenti su jasno poručili da će uslijediti radikalniji koraci. Prema mišljenju opozicionih lidera i političkih analitičara, sve ukazuje da je taj scenario sve izvjesniji.
Kolumnista portala Peščanik, Dejan Ilić, u svom posljednjem tekstu osvrnuo se upravo na moguće datume izbora, ističući da je realnije da do njih dođe krajem godine ili početkom sljedeće.
„Čak i ako režim prihvati prijedlog i raspiše izbore (a neće – iako bi mu to bilo najpametnije, ali od Vučića ne treba očekivati pametne poteze), oni se ne bi održali prije naredna dva mjeseca. Realniji scenario je da se protesti intenziviraju, pritisak raste, pa da izbori uslijede krajem ljeta ili najesen. To znači izbori tek krajem 2025. ili čak početkom 2026. godine“, piše Ilić.
Slične poruke dolaze i iz opozicionih stranaka. Kopredsjednik Zeleno-lijevog fronta Radomir Lazović izjavio je da „SNS neće raspisati izbore bez ozbiljnog pritiska“, navodeći da Vučić izbjegava izbore jer mu rejting opada. Predsjednik Demokratske stranke, Srđan Milivojević, dodao je da Vučić mora biti „natjeran“ da raspiše izbore, jer je rejting vladajuće koalicije u „slobodnom padu“.
„Ako izgubiš izbore, sve se ruši kao kula od karata“
O trenutnoj političkoj dilemi režima govorio je i Dejan Bursać iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, koji kaže da je ova situacija drugačija od dosadašnjih kriza.
„SNS je do sada svaku veću društvenu krizu rješavao izborima, time bi obnovio legitimitet, a nakon nekoliko mjeseci sve bi palo u zaborav. No, sada ta pobjeda nije izvjesna. Vide ne samo padajuće rejtinge, nego i promjene u raspoloženju birača. Više im izborna arena nije sigurno tlo. A ako izgubiš izbore, cijela ‘kula od karata’ se ruši“, kaže Bursać.
Dodaje da je problematično i to što je SNS godinama građanima ponavljao da se vlast mijenja samo na izborima – ne na ulici – a sada, kad izbjegava izbore, šalje poruku nesigurnosti.
„Narativ o pobjedama na izborima je oslabio. Ljudi počinju da se pitaju: ako ste toliko sigurni, zašto bježite od izbora? To je politički rizik – i ako ih raspišete i izgubite, i ako ih ne raspišete, pa ispadnete slabi.“
Brza promjena retorike
Vlast trenutno šalje samo neodređene poruke da će „studentima uskoro biti ispunjeni zahtjevi“. Međutim, prije dva mjeseca situacija je bila potpuno drugačija – tada su se vlasti zalagale za izbore već 8. juna, zajedno s lokalnim u Kosjeriću i Zaječaru. Danas je to tehnički nemoguće, a prvi mogući termin bi bio kraj juna ili početak jula – pod uslovom da se izbori raspišu odmah.
Bursać navodi da su izbori u Kosjeriću i Zaječaru važni jer će pokazati raspoloženje birača – kako onih koji podržavaju studente, tako i onih koji su uz vlast. Također, to će biti test reakcije na eventualne izborne nepravilnosti.
Što se tiče studentske liste, Bursać smatra da je njena mobilizacijska snaga već sada očigledna – čim SNS ne reaguje brzo i ne raspisuje izbore.
- „Značajno je i to što već neko vrijeme ne viđamo u prorežimskim medijima ankete koje pokazuju ogromnu prednost SNS-a i razbijenost opozicije. To je znak slabosti. Studentska lista može privući ne samo opozicione birače, već i širu društvenu bazu – građane koji su do sada bili apolitični ili obeshrabreni“, zaključuje Bursać.
