Uskrs – praznik nad praznicima: Otac Predrag Popović razjašnjava nedoumice i običaje
Uskrs ili Vaskrs, kako god ga nazivali, predstavlja praznik nad praznicima, jer slavi stradanje i vaskrsenje Spasitelja – Isusa Hrista. Iako se običaji razlikuju od kraja do kraja, u središtu svake tradicije je farbanje jaja, simbola novog života.
Budući da među vjernicima postoji mnogo nedoumica, otac Predrag Popović uoči ovog velikog dana pojašnjava značenje praznika i razbija česta pogrešna vjerovanja.
Započela je posljednja sedmica Vaskršnjeg posta, pred nama su Veliki petak, farbanje jaja, Velika subota i – još veća nedjelja – dan kada slavimo Hristovo vaskrsenje. Ove godine, svi hrišćani praznuju Uskrs istog dana. I dok su neki običaji isti, drugi se razlikuju, što često izaziva pitanja i zabune.
Otac Predrag naglašava:
“Ko zaista osjeti suštinu praznika – bilo da je riječ o Božiću, Vaskrsu ili krsnoj slavi – neće se buniti. Djeca su nam najbolji uzor – ona prihvataju praznike srcem i s radošću, dok ‘mudri’ stalno pitaju ima li toga u Bibliji. Mnogo toga ima veze sa identitetom naroda, običajima i načinom postojanja.”
Dodaje da je Crkva kroz vjekove pročešljavala običaje – dobre usvajala, a loše odbacivala. Neke paganske je i hristijanizovala, dajući im novi smisao.
“Kod nas je to išlo sporije, jer smo se kroz istoriju bavili preživljavanjem, a ne teologijom. Prilično smo nepismeni – gramatički, jezički, kulturno i duhovno. Biće potrebno mnogo vremena da stvari dođu na svoje mjesto, ako ikada i dođu. Do tada – imamo ljude, vrijeme i okolnosti koje imamo. Kako mi vama, tako vi nama. Ostalo će opšte Vaskrsenje ispraviti.”
Farbanje jaja – simbol, ne sujeverje
Ljudi često postavljaju pitanja poput: “Šta ako se prvo jaje polomi?”, “Da li smijemo farbati jaja ako je neko iz porodice preminuo?”, i slično. Otac Predrag smatra da ta pitanja dolaze iz nerazumijevanja suštine.
“Ako znamo ko je Hristos, zašto je postao čovjek, zašto je stradao i vaskrsao, onda je farbanje jaja samo još jedan način izražavanja te vjere. Simbolika je svuda oko nas – kao što su golub, maslinova grančica, srce ili krst – tako i jaje ima svoju ulogu. Ako, pak, običaje poštujemo bez znanja i razumijevanja, onda to prelazi u običan folklor i sujeverje.”
Šta učiniti sa “čuvarkućom”?
Posebna pažnja posvećuje se i tzv. “čuvarkući”, prvom crvenom jajetu koje se čuva do sljedećeg Uskrsa.
“Čuvarkuća je prirodna ikona – simbol Belog anđela koji svjedoči da je Hristov grob prazan. Staro jaje treba zakopati u dvorište, najčešće pod drvo, a ako živite u stanu – u saksiju. Tako priroda ide prirodi, a mi novim jajetom započinjemo novi krug – iščekivanje vaskrsenja Hristovog, ali i sopstvenog.”
