Na sahranu bogataša došao veliki broj ljudi, pa među njima i Mujo.
Mujo je toliko glasno plakao da je ljudima oko njega još bilo teže kada su vidjeli kako se osjeća.
Njegovi jecaji su postajali sve glasniji kada su počeli da spuštaju kovčeg u rupu.
U jednom momentu Muji prilazi neko od prisutnih i obrati mu se.
– Razumijem vašu bol, ali saberite se.
– Da li ste pokojnikov blizak rođak?
Mujo odmah odgovara:
– Nisam, zato i plačem.
Bonus:
Rješavanje zagonetki zahtijeva od nas da
Rješavanje zagonetki zahtijeva od nas da gledamo na zagonetke na potpuno drugačiji način. Da bismo saznali koji je pravi odgovor na zagonetku, svi mi moramo pristupiti zagonetki na potpuno drugačiji način.
Ponekad svi moramo promijeniti svoje gledište prema zagonetki ako naše normalno gledište ne funkcionira dobro da bismo došli do odgovora.
Ove jednostavne, ali nevjerojatne vještine mogu nam pomoći da u svakodnevnom životu svojim životnim problemima pristupimo na potpuno drugačiji način.
Današnja mozgalica glasi:
Zakopaš me dok sam živa i iskopaš me kad umrem.
Šta sam ja?
Prije nego vam kažemo rješenje da li ste bili blizu sa odgovorom?
Iskreno?
Rješenje mozgalice “Zakopaš me dok sam živa i iskopaš me kad umrem. Šta sam ja?” je Biljka
Bonus:
LUKA ĆE BITI KAO U PRIČI, SAMO OVU BILJKU POSADITE PORED: Niste ni svjesni kako će se UROD UDUPLAT!
Začinske biljke svojim mirisima odbijaju štetnike povrća pa ih je dobro posaditi uz rub gredice, a prostor na njoj možete bolje iskoristiti tako da različite vrste povrća sadite jedne pokraj drugih
U povrtnjaku je važno izmjenjivati biljke koje imaju različite zahtjeve. Tradicionalno se to rješavalo plodoredom, no danas sve popularnije postaju mješovite kulture. Sadnjom više različitih biljaka na istoj gredici bolje se iskorištava prostor, stoga su mješovite kulture osobito pogodne za manje vrtove. Dok se na poljima biljke sade u ravne redove s mnogo prostora između njih kako bi se olakšao pristup teškim strojevima, u vrtu nam nešto gušće posađene biljke neće smetati. Baš naprotiv.
U mješovitoj kulturi, kao i u prirodi, biljne zajednice tijekom vegetacijskog perioda rastu neposredno jedna uz drugu. Tako njihovo lišće zasjenjuje tlo i štiti njegovu vlagu od isparavanja. Dobro promišljena mješovita kultura na jednoj gredici mora se nadopunjavati, kako nadzemno, tako i podzemno.
Biljke moraju biti odabrane tako da se međusobno ne ugrožavaju svojim listovima i plodovima, a uvijek mora ostati dovoljno prostora za svjetlost i zrak. Harmonična dopuna osobito je važna u području korijena. Korjenasto povrće tako se odlično nadopunjuje s lisnatim povrćem, dok bi se s biljkama iste porodice moglo natjecati za podzemni prostor.
Važno je kombinirati i biljke koje iz zemlje ne crpe iste tvari i nisu podložne istim bolestima. Primjerice, pored rajčice nije dobro posaditi papriku, ali kupusnjače će dobro iskoristiti prostor ispod rajčica i postati otpornije jer rajčica luči tvari koje odbijaju štetnike kupusa. Na gredicu je dobro uključiti i nešto začinskog bilja jer ono katkad poboljšava okus biljaka koje rastu kraj njega. Tako je rani krumpir posađen uz kim i korijander ukusniji nego inače. Kopar i mrkva imaju sličan međuodnos, čak ih se može zajedno sijati u jedan red. Također, rotkvica posađena pored grbice bit će bogatijeg okusa.
Cvekla
Cvekla bolje raste ako se posadi uz luk, korabicu, bosiljak, grah, salatu, kupus ili rajčice. Ako je posađena uz luk, odbija neke kukce i korove.
Patlidžan
Patlidžan možete pokušati zaštititi od napada štetnika tako da kraj njega posijete amarant ili grah.
Luk
Luk se obično sadi uz mrkvu jer odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu. Posijete li kamilicu pored luka, poboljšat ćete mu aromu.
Rajčica
Bosiljak tjera bijelu mušicu (Trialeurodus vaporarium). Dobro se slaže s rajčicom. Kraj svake stabljike rajčice posadite tri sadnice bosiljka. Dobri susjedi rajčicama također su zelena salata, cikorija, češnjak, korabica, mrkva, kukuruz, grašak, rotkvice, suncokret, luk, češnjak, cikla, celer i kim. Loše se slaže s komoračem i graškom, a poželjno ju je saditi što dalje od krumpira.
Blitva
Nije pretjerano zahtjevna pa će joj dobri susjedi biti mrkva, niski grah, radič, rotkva i kupusnjače.
Češnjak
Posađen u blizini ruža tjera uši. Sadi li se oko voćaka učinkovit je protiv voćnih moljaca. Štiti od kovrčavosti lista breskve i krastavosti jabuke. U blizini rajčica odbija grinje. Ipak, grah, grašak i kupusnjače loše podnose njegovu blizinu.
Brokula
Posađena uz kopar ili metvicu bolje raste. Slaže se i s jagodama.
Grah
Niski grah dobro je saditi uz suncokrete ili čičoke jer voli djelomičnu sjenu. Sve vrste graha dobro je posaditi uz kukuruz, krumpir, kukuruz i celer jer te biljke zahtijevaju mnogo hranjivih tvari, a grah fiksira dušik. Manje je izgledno da će ga napasti štetnici ako su uz njega posađene petunije. Raste snažnije uz čubar.
Grašak
Sadnja graška s kukuruzom potiče rast kukuruza. Dobri susjedi grašku su zelena salata, korabica, kopar, mrkva, radič, kupusnjače, komorač, tikvice i rotkvice. Loši susjedi su luk, češnjak, krumpir, rajčica, poriluk i visoki grah.
Jabuka
Posadite li vlasac kraj jabuke manja je mogućnost da će oboljeti od krastavosti ili fuzikladija jabuke (Venturia inaequalis). Dobro je kraj nje saditi i pelin koji štiti od ušiju, kao i djetelinu koja obogaćuje tlo dušikom.
Krastavac
Dobri susjedi krastavcima su luk, češnjak, salata u glavicama, kopar, niski grah, cikla, anis, visoki grah, celer, kupusnjače, komorač, korijander i kim. Loši – krumpir, rajčica, radič i rotkva.
Krumpir
Kako biste mu povećali otpornost, blizu krumpira posadite i malo hrena. Dobri susjedi krumpiru također su korabica, niski grah, bob, metvica, špinat, dragoljub, kim i kadifica.
